Hrvatski računovodstveni sustav

May 3, 2019

Tamara Cirkveni Filipović - Hrvatski računovodstveni sustav

Preuzmi veliku sliku

Preuzmite Hrvatski računovodstveni sustav knjigu za besplatni pdf, epub, mobi, rtf i fb2

Sve države članice Europske unije (dalje: EU), pa tako i Republika Hrvatska (dalje: RH), bile su obvezne najkasnije do 20. srpnja 2015. ugraditi u svoje nacionalne računovodstvene sustave odredbe nove računovodstvene Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i srodnim izvještajima za određena društva. Navedena je Direktiva zamijenila dosadašnju Direktivu 78/660/EC o godišnjim financijskim izvještajima, dosad poznatu kao četvrta Direktiva, i Direktivu 83/349/EEC o konsolidiranim godišnjim financijskim izvješćima, poznatu kao sedma Direktiva. U skladu s navedenim zahtjevom Hrvatski je sabor prvo donio novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 7815., dalje: novi ZOR). Novi je ZOR propisao obveznu primjenu propisanoga kontnog plana, sadržaj knjigovodstvenih isprava, nove rokove podnošenja financijskih izvještaja, nove obveznike revizije, ali i novu kategoriju poduzetnika – mikropoduzetnici. Međutim, izostala su pojednostavljenja pri sastavljaju financijskih izvještaja koja predviđa nova Direktiva za tu kategoriju poduzetnika. Razlog tomu je taj što su se ta društva, u slučaju primjene pojednostavljenja iz čl. 36. Direktive 2013/34/EU, trebala izuzeti od primjene fer vrijednosti pri utvrđivanju vrijednosti određenih financijskih instrumenata (kao što su, primjerice, dionice), a time oblikovati i novi zahtjevi u Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (dalje: HSFI) za tu kategoriju poduzetnika, što kod nas nije prihvaćeno. Doneseni je Zakon ubrzo nakon stupanja na snagu izmijenjen Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 13415.) radi odgode primjene kontnog plana i brisanja nekih odredaba koje su se odnosile na sastavljanje knjigovodstvenih isprava. Odgoda primjene kontnog plana rezultat je velikog pritiska poduzetnika i stručne javnosti na Ministarstvo financija zbog vrlo kratkog roka koji je bio postavljen poduzetnicima za implementaciju istog, ali i vrlo visokih troškova implementacije. Uz to, veći se dio stručne javnosti, što je razumljivo, uglavnom ne slaže s koncepcijom propisivanja jedinstvenoga okvirnog plana s obzirom na to da se propisivanjem istog naš računovodstveni sustav vraća korak unatrag u odnosu na većinu drugih zemalja članica EU-a gdje je oblikovanje kontnog plana slobodno.


Hrvatski računovodstveni sustav

Besplatno pročitajte online Hrvatski računovodstveni sustav knjigu

comments powered by Disqus